Prema rezultatima popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine, na području grada Banje Luke, odnosno na površini od 1.239 kvadratna kilometra, bilo je 180.053 stanovnika (M-86.510; Ž-93.543), iz čega slijedi da je prosječna gustina naseljenosti iznosila 145,32 stanovnika na kvadratni kilometar. Prema istom izvoru, oktobra 2013. godine, na području grada popisano je 65.010 domaćinstava (Ø broj članova domaćinstva 2,76) i 87.644 stana.
Prema podacima Zavoda za statistiku RS na području grada Banjaluka u 2023. godini bilo je 185.684 stanovnika čime je prosječna gustina naseljenosti iznosila 149,87 stanovnika na kvadratni kilometar.
Broj i struktura zaposlenih radnika
Na teritoriji grada Banje Luke je u 2023. godini bilo ukupno 79.698 zaposlenih što je za 3,6% odnosno za 2.739 radnika više u odnosu na 2022. godinu.
Sličan trend zabilježen je i kod zaposlenosti u oblasti privrede gdje je u 2023. godini došlo do rasta broja zaposlenih u odnosu na 2022. godinu za 3,4% (sa 55.176 u 2022. godini na 57.054 u 2023. godini).
Sa aspekta učešća zaposlenih u privredi u ukupnom broju zaposlenih na teritoriji grada Banje Luke, ono u 2023. godidni iznosilo 71,5%.
Ako podacima o broju zaposlenih u privredi dodamo procjenu broja samostalnih preduzetnika (2.574 radina), broz zaposlenih u privredi se u 2023. godinu povećava na 59.628 zaposlenih, čime se učešće broja zaposlenih u privredni u ukupnom broju zaposlenih povećava na 74,8%.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske u gradu najveći broj zaposlenih po djelatnostima je u oblasti trgovine, javne uprave i odbrane, u oblasti prerađivačke industrije, te u oblasti zdravstvene zaštite, obaveznog socijalnog osiguranja.
Na nivou Republike Srpske najveći broj zaposlenih je u oblasti prerađivačke industrije, trgovine i javne uprave.
Takođe treba naglasiti da je zaposlenost u oblasti:
- oblasti finansijskih djelatnosti i osiguranja (posredovanje u poslovima sa hartijama od vrijednosti i robnim ugovorima, djelatnost upravljanja fondovima, djelatnosti finansijskih holding društava, djelatnost zastupnika i posrednika u osiguranju, i sl.) te
- oblasti stručnih, naučnih i tehničkih djelatnosti (savjetovanje koje se odnosi na poslovanje i ostalo upravljanje, računovodstvene, knjigovodstvene i revizorske djelatnosti, inženjerske djelatnosti i sa njima povezano tehničko savjetovanje i sl),
rangirana na devetom, odnosno šestom mjestu rang liste zaposlenosti po djelatnosti, za razliku od republičkog nivoa gdje navedene djelatnosti nisu sadržane u prvih deset djelatnosti po broju zaposlenih.
Stopa zaposlenosti kao odnos broja zaposlenih i broja stanovnika, na području Grada na kraju 2023. godine iznosila je 42,9% što je za 1,4% više u odnosu na 2022. godinu.
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS u 2023. godini evidentirano je smanjenje aktivne ponude radne snage, te je ukupan broj nezaposlenih lica u 2023. godini iznosio 4.371, što je za 18,1% ili apsolutno za 937 nezaposlenih manje nego u 2022. godini.
Stopa nezaposlenosti kao odnos aktivne ponude radne snage i zbira nezaposlenih i zaposlenih, na području Grada na kraju 2023. godine iznosila je 5,2% odnosno zabilježeno je smanjenje stope nezaposlenosti, za 1,3% u odnosu na 2022. godinu.
U Gradu broj penzionera ne odstupa mnogo iz godine u godinu, a u 2023. godini iznosio je 42.300.
Odnos između broja penzionera i broja zaposlenih u 2023. godini u odnosu na 2022. godinu neznatno je poboljšan te je u 2023. godini 53 penzionera bilo raspoređeno na 100 zaposlenih (u 2022. godini 54 penzionera/100 zaposlenih).
Prema demografskim podacima o prirodnom priraštaju u gradu Banjaluka prirodni priraštaj je i u 2023. godini negativan. U 2023. godini broj umrlih veći je za 23 lica od broja rođenih lica (stopa prirodnog priraštaja -0,124‰), dok je u 2022. godini prirodni priraštaj iznosio – 371 (stopa prirodnog priraštaja -2,003‰).
Broj zaposlenih u gradu
Uporedni pokazatelji zaposlenosti
Broj i struktura poslovnih subjekata
Prema podacima APIFa na teritoriji grada u 2023. godini aktivno je poslovalo 3.647 privrednih društava.
Broj aktivnih samostalnih preduzetika, prema jedinstvenom registru samostalnih preduzetnika Grada Banjaluka, iznosi 5.893, od čega 394 samostalnih preduzetnika koji ostvaruju godišnji promet preko 500.000 KM[1] (u daljem tekstu: veliki samostalni preduzetnici). Prema navedenom na području grada u 2023. godini ukupno je poslovalo 9.540 poslovnih subjekata.
U poređenju sa 2022. godinom, kada je aktivno poslovalo 3.418 privrednih društava, te 5.365 samostalnih preduzetnika od čega 346 velikih samostalnih preduzetnika (ukupno 8.783 poslovna subjekta), evidentno je povećanje broja poslovnih subjekata u 2023. godini u odnosu na 2022. godinu za 8,6% ili apsolutno za 757 novih poslovnih subjekata.
U strukturi banjalučkih privrednih društava koji aktivno posluju i koji su svoje završne finansijske izvještaje predali APIF-u, dominiraju društva u oblasti trgovine na veliko i trgovina na malo, opravka motornih vozila, motocikala sa 25,30%, oblasti stručnih, naučnih i tehničkih djelatnosti sa 18,8% i oblasti prerađivačke industrije sa 9,8%.
[1] Podaci o broju aktivnih preduzeća i SP-ova sa godišnjim prometom preko 500.000 KM su preuzeti iz zbirnog finansijskog izvještaja APIF-a za grad za 2023. godinu, a zasnovani su na podacima iz završnih finansijskih izvještaja koje su navedeni poslovni subekti, u skladu sa zakonom, dužni da predaju ovoj instituciji.
Struktura aktivnih privrednih društava
Samostalno preduzetništvo
Prema jedinstvenom registru preduzetnika Gradske uprave, broj aktivnih preduzetničkih radnji na području Grada je na dan 31.12.2023. godine iznosio 5.893 što je za 9,8% ili za 528 preduzetničkih radnji više odnosu na 31.12.2022. godine.
Prema strukturi djelatnosti u 2023. godini, aktivnih samostalnih preduzetnika najviše je poslovalo u djelatnosti trgovine na veliko i malo, popravak motornih vozila 19,7%, stručnih, naučnih i tehničkih djelatnosti 13,8%, djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluženja hrane, hotelijerstvo i ugostiteljstvo 13,7% te ostale uslužne djelatnosti 12,2%.
Posmatrajući strukturu djelatnosti najveće apsolutno povećanje broja aktivnih radnji ostvareno je u oblasti informacija i komunikacija (169 radnji), stručnih, naučnih i tehničkih djelatnosti (161 radnje) te djelatnosti iz oblasti građevinarstva (50 radnji).
Samostalni preduzetnici - stanje
Investicije
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske o realizovanim investicijama prema djelatnosti investitora koji su registrovani na teritoriji Grada u 2023. godini došlo je do povećanja investicionih aktivnosti. Vrijednost ukupnih investicija iznosila je 1.111 milijardi KM i za 9,5% je veća u odnosu na 2022. godinu.
Ovaj trend je zabilježen i na nivou Republike Srpske gdje je takođe došlo do rasta investicionih aktivnosti za 11,3% u odnosu na 2022. godinu. Učešće investicija prema djelatnosti investitora koji su registrovani na teritoriji Grada u ukupnim investicijama Republike Srpske u 2023. godini opalo je u odnosu na 2022. godinu i iznosilo je 42,4% što je za 0,6% manje.
Što se tiče novih investicijonih ulaganja koja su realizovana isključivo u Gradu, pokazatelji su pozitivni jer je evidentiran rast novih investicionih ulaganja u 2023. godini za 9,5% u odnosu na 2022. godinu.
Tako, prema karakteru izgradnje, u 2023. godini kao i u 2022. godini najviše investicija je bilo u izgradnju novih kapaciteta (47,4%), zatim u rekonstrukciju, modernizaciju, dogradnju i proširenje (41,3%) te u održavanje nivoa postojećih kapaciteta (11,3%).
Prema tehničkoj strukturi investicija, i u 2023. i u 2022. godini dominiraju ulaganja u građevinske objekte. Tako, u 2023. godini u građevinske objekte uloženo je 55,8% od ukupnih investicija, u mašine, opremu i transportna sredstva 34,9% te u ostala stalna sredstva 9,3%.
Ostvarene investicije
Tržište rada
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS- filijala Banja Luka, na dan 31.12.2023. godine prosječan broj nezaposlenih lica iznosio je 4.371, od kojih su žene 2.272 ili 52,0%.
Tokom 2023. godine, po osnovu zaposlenja brisano je s evidencije 2.664 lica, dok je u istom periodu evidentirano novoprijavljenih 4.057 lica, koja traže zaposlenje. Poredeći prosječan broj nezaposlenih u 2023. godini u odnosu na 2022. godinu kada je aktivna ponuda radne snage iznosila 5.338 lica na području grada Banjaluka došlo je do smanjenja nezaposlenih lica za 18,1 %, odosno za 967 lica.
U strukturi ukupnog broja aktivne ponude radne snage, nezaposlenih ženskog pola na kraju 2023. godine bilo je 52%, a muškog 48%.
Posmatrajući kvalifikacionu strukturu aktivne ponude radne snage, najveće učešće od 33,2% imaju nezaposlena lica tehničari srednje stručne spreme, a zatim slijede nezaposleni kvalifikovani radnici s učešćem od 29,4% i lica s visokom stručnom spremom (240 ECTS) 17,1%.
U starosnoj strukturi nezaposlenih lica, najveće učešće u 2023. godini, kao i u 2022. godini imaju nezaposlena lica životne dobi od 50 do 65 godina (44,7%).
Podaci o radnoj snazi
Plate i penzije
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku RS, prosječna neto plata zaposlenih na području Grada u 2023. godini iznosila je 1.450 KM što je za 11,1% više od prosječne neto plate isplaćene u 2022. godini. U odnosu na prosječnu neto platu isplaćenu na nivou Republike Srpske, u Gradu Banja Luka ista je u 2023. godini bila veća za 13,8%.
I na nivou Republike Srpske i na nivou grada Banjaluke rast plata u 2023. godini u odnosu na 2022. godinu veći je od prosječne stope inflacije na godišnjem nivou (prosječan godišnji indeks rasta potrošačkih cijena u 2023. godini u odnosu na 2022. godinu iznosio je 107,0).
Prema podacima Zavoda za statistiku RS, na kraju 2023. godine na nivou Republike Srpske, bilo je 219.728 penzionera, a prosječna isplaćena penzija za 2023. godinu iznosila je 548,49 KM.
Na teritoriji Grada bilo je 42.300 penzionera, što čini 19,3% ukupnih penzionera u Republici Srpskoj, a prosječna isplaćena penzija za 2023. godinu iznosila je 580,6 KM što je za 5,9% više u odnosu na prosjek Republike Srpske.
Prosječne mjesečne bruto i neto plate
Ugostiteljstvo i turizam
Prema statističkim podacima, u Banjoj Luci je, u 2023. godini, evidentirano 116.244 dolazaka domaćih i stranih turista ili 22,6% više nego u 2022. godini kada je ostvareno 94.842 dolaska. U istom periodu je ostvareno 174.686 noćenja domaćih i stranih turista što je za 19,5% više nego u 2022. godini kada je ostvareno 146.189 noćenja. Od ukupnog broja dolazaka, 43.237 ili 37,2% su bili domaći, a 73.007 ili 62,8% su bili strani gosti. Kod broja noćenja strani gosti su u 2023. godini ostvarili 117.461 noćenja ili 67,2%, u odnosu na 57.225 ili 32,3% noćenja domaćih gostiju. Banja Luka je učestvovala sa 24,2% u ukupnim dolascima ostvarenim u Republici Srpskoj i sa 15,7% noćenja.
Prema podacima Zavoda za statitiku RS, grada Banjaluka u 2023. godini raspolagao sa 36 objekata tipa hotel, motel, pansion i prenoćišta te ostalim objektima koji su u sistemu statističke obrade podataka[1] i sa 2.190 ležaja što je za 48 ležaja ili za 2,1% manje nego u 2022. godini (2.238 ležaja).
Usluga smještaja na području grada, pored gore navedenog pruža se i u objektima tipa:
- apartman,
- sobe za iznajmljivanje,
- kuće za odmor te u
- kampovima.
Prema podacima Odjeljenja za privredu i lokalni ekonomski razvoj u 2023. godini ukupno je bilo kategorisano 327 objekata koji raspolažu sa dodatnih 1.179 ležajeva. Iz gore navedenog proizilazi da grad raspolaže sa 3.369 ležajeva u 363 objekta smještajnog tipa i to:
- hoteli – 843 ležaja,
- moteli – 73 ležaja,
- pansioni i prenoćišta – 35 ležaja,
- ostali objekti – 239 ležaja,
- apartmani – 719 ležaja,
- sobe za iznajmljivanje – 326 ležaja,
- kuće za odmor – 122 ležaja,
- kampovi – 12 ležaja.
Poredeći ukupan broj ostvarenih noćenja sa ukupnim brojem raspoloživih ležajeva, u Banjaluci je u 2023. godini ostvareno 52 noćenja po jednom krevetu, što je za 2 noćenja više nego u 2022. godini, a 21 noćenje više nego u 2021. godini. Time je iskorištenost kapaciteta porasla sa 13,6% u 2022. godini na 14,2% u 2023. godini (iskorištenost kapaciteta u Republici Srpskoj je 25,2%).
[1] Prema metodološkom objašnjenju Zavoda za statistiku RS pod ostalim objektima za smještaj podrazumijevaju se gostionice, banjska i klimatska lječilišta, planinarski domovi, odmarališta i ostalo.